natrag
Nit
Sanja Simeunović Bajec
29/08/2025
Jeste li se ikada zapitali – je li vaša sudbina, odnos s drugim ljudima, prijateljstva i ljubavi samo slučajnost ili postoji skriveno tkanje vremena i prostora koje vas, poput niti, vodi vašoj sudbini. U mnogim kulturama isprepliću se legende o nitima sudbine, nitima koje nas povezuju s drugim ljudima, majčinom utrobom, našom podsviješću ili duhovnom dušom.
Legenda o crvenoj niti, popularna u azijskim državama, pogotovo u Kini i Japanu, sadrže priču punu simbolizma o odnosima, ljubavi i sudbini, ali nam također govori o načinu na koji, kao ljudska bića, doživljavamo te pojave i prihvaćamo ih dijelom svojih života. Simbolika niti poručuje kako naša logika očekivanog nema i očekivani ishod – jer niti uvijek tkaju svoju nepredvidljivu, emotivnu priču. Još jedna snažna simbolika niti predočena je u antičkom mitu o Tezeju i Arijadni, a govori o Tezejevom ulasku u mračni labirint kako bi ubio strašnog minotaura, čudovište koje je pola čovjek – pola bik. Iz labirinta Tezej uspješno pronalazi put iz teške situacije zahvaljujući odmotanom klupku vune koji mu je poklonila Arijadna. Uronimo li dublje u simboliku tog mita, otkrivamo kako smo taj labirint mi sami, skriveni od samih sebe, a pomoću podrške, ljubavi i povjerenja možemo uništiti i najmračnije kutke svoje osobnosti, te izići na svjetlo kao pobjednici.
Sanja intuitivno osjeća tu nepredvidljivu snagu ljudske povezanosti i zabludjele otuđenosti, stoga je izabrala motiv niti kao ukopani postament, arhetipski putokaz „izlaza“ iz emotivnih stratuma obiteljske prošlosti, kako bi izrazila svoje emocije kroz labirint slika koje je izložila. Kroz evocirajuću koreografiju svojih apstraktnih slika, ritualistički pokret naboranog krojačkog papira koji stvara taktilni, nadrealni pejzaž emocija – crvenih linijskih interpunkcija i crnih akrilnih, mrežastih zapisa koje ispresijecaju površinu slike dajući joj dramatičan vrisak života – njena djela istražuju fluidnost vremena, sjećanja i pripadnosti.
Apstraktni „assemblage“ nadrealnog ugođaja, nastao je kombiniranjem kolaža, papira za krojenje, svilenog papira, akrila i ugljena. Umjetnica savršeno balansira između minimalizma elegantnog odabira boja (oker i crvene) i raskošnih bjelina, kako bi sliku na kraju artikulirala snažnom, likovnom gestom poteza grafitnih nijansi i crnine. To je prepoznatljiv Sanjin intimistički stil slikanja, kojem je dosljedna dugi niz godina. U dijalogu između spontanosti i promišljenosti, ona ne odustaje od suptilne palete i lazurnih namaza boja, atmosferske perspektive koju kontrapostira s ekspresivnom gestom crteža. Kombinira razne likovne tehnike i hrabro eksperimentira s drugim materijalima i izražajnim sredstvima.
Umjetnica definiranog stila stvara pamtljiv prostor, gdje se izgubljena sjećanja vraćaju i ponovo zamišljaju kroz neprekinutu naraciju protoka vremena i htijenja na osebujan, iskren i snažan način koji nas ne ostavlja ravnodušnima. Neka nam ova izložba bude nadahnuće za osobnu introspekciju i pronalaženja puta iz tame labirinta u svjetlo i nadu.
Kristina Tamara Franić Koulen, povjesničarka umjetnosti
Sanja Simeunović Bajec rođena je u Puli 6. studenog 1975.g. Završila je Školu primijenjenih umjetnosti i dizajna u Puli, te 1999. g. diplomirala na Filozofskom fakultetu u Rijeci Odsjek likovne kulture, slikarski odjel u klasi prof. Ksenije Mogin. Danas radi u Školi primijenjenih umjetnosti i dizajna – Pula kao prof. stručnih predmeta. Uz umjetnički rad i rad u školi predsjednica je Udruge More, u kojoj je osnivač likovno kreativne radionice Artić, koja aktivno djeluje u Karlo Rojcu već dvadest i tri godine. Za svoj pedagoški rad, kao mentor ostvarila je mnogobrojne nagrade. U Galeriji Studentski studentskog doma Pula moderator je programa galerije, kojim potiče izlaganje mladih autora.
Do sada je imala tridesetak samostalnih izložbi koje su osim u svom gradu predstavljene i u mnogim drugim gradovima. Sudjelovala je na mnogobrojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i u inozemstvu. Značajniji ciklusi su “Između dva svijeta”, “Stvarnost ,opsjena i sjene”, ”Ona nit”,“Recikliranje uma” , “Zapisi” i “Odjeci plavetnila”.
Članica je Hdlu-a Istre od 2001.g. u kojem je trenutno i član Upravnog odbora.
