back
Igre bez granica
Tina Drčar
14/08/2026
Umjetničke intervencije Tine Drčar odražavaju društveno-političke probleme mladih i trenja unutar društva kao cjeline, a istovremeno slijede fascinacije vremena koje preispituje tradicionalne umjetničke konvencije te iz temelja mijenja današnji likovno-vizualni svijet. „Igre bez granica“ autorice Tine Drčar djeluju kao intenzivan, vizualno akumulativni projekt koji kroz kolaže istražuje granice između tijela i društva, između zdravlja i bolesti te između intimnog i javnog. Naslov, koji autorica izvodi iz sadržaja „umiranja za život“, dnevnik je fotografija, transformacija autoričina tijela, motiva s umjetničinim portretima i njezinim torzom, što već ukazuje na radikalno rušenje granica — između stvarnog i fantastičnog, između komičnog i tragičnog — što ciklus dosljedno ostvaruje na formalnoj razini, kao i u upotrebi vizualnog jezika.
O ciklusu kolaža Tina Drčar je rekla: „Kao autorica i aktivna sukreatorica kritičke misli i izvornih likovnih pristupa odslikavam odgovoran odnos prema slobodi i prirodi. Svojim radovima ukazujem na višeslojnost naše zatočenosti i neuhvatljivosti trenutka izbora koji određuju naš osjetilni horizont. Naslov ciklusa kolaža IGRE BEZ GRANICA je metafora, tj. paradoks realnosti svakodnevnog života. KOLAŽI-OMAŽI isprepliću postojeća likovna djela i fotografskim objektivom zabilježene transformacije moga tijela, kojeg su portretirali: Ilija Terrah, Andrej Lupinc, Nikola Upevche, Tina Drčar i Črt Piksi. Tehnika kolaža je ujedno i počast etabliranim umjetnicima i njihovim likovnim djelima. To su Mile Korubin, Vemura Shoen, Irwin, Gustav Vigeland, Boris Kalin, Henri Rousseau, Antonio Moro i Hieronymus Bosch. Likovna djela reinterpretiram u nizu preobrazbi tijela i kostima koji stvaraju nova značenja njihove priče. Istražujem iz vlastite perspektive, iz iskustva i spoznaja u sukobu sa svijetom.“
Tina Drčar upotrebljava kolažnu tehniku i logiku prikupljenog te recikliranog materijala koji omogućuje fragmentiranje identiteta. Njezin je kolaž u osnovi sastavljen od fotografija i reprodukcija već postojećih likovnih djela različitih afirmiranih umjetnika, koje autorica oblikuje u sasvim novu formu te im daje potpuno novi sadržaj. Njezine zagonetke u slici od različitih materijala pobuđuju osjećaje transformacije i ranjivosti. Figure na kolažima predstavljaju njezino groteskno deformirano tijelo, preoblikovane crte lica, hiperbolizirane anatomije koje nisu patetične, karikirane geste, i donose nelagodnu, ali magnetsku napetost. Groteska ovdje nije samo formalno sredstvo, nego i etički alat kojim se propituje normalnost te naglašava likovni sadržaj kroz koji autorica zadire u unutrašnjost i vanjštinu vlastitog tijela. Koloristička i taktilna paleta često su tamnije, prljave: tonovi plave, crvene, sive, kontrasti krvavo crvenih, blijedih ili tamnozelenih te žutih nijansi, uz česte bljeskove zlatne boje. Sve to snažno asocira na bolest, oslabljeno tijelo i njegovu borbu do pobjede. Teksture su surove, s ostacima ljepila, otrgnutim rubovima, čime se naglašavaju materijalnost i ranjivost površine koje idu rame uz rame s autoričinom borbom s bolešću, a sve zajedno iscrtava priču njezine osobne intime. Često u obliku likovne metafore, koristeći ikonografski prepoznatljiv autoričin likovni jezik i njegovu skrivenu simboliku, na raznovrsnim likovnim površinama pred gledatelja postavlja osebujan, nerealističan intimni svijet sastavljenog vlastitog ega i okoline. Sadržaji kolaža zadiru u sadašnjost i u sebi akumuliraju često neshvaćen, iskren, ali i buntovan život autorice koja kritički promatra sebe, društvo, okoliš i prirodu, izlijevajući cijelu svoju nutrinu na likovnu površinu. Njezini su kolaži po obliku udaljeni od zlatnog reza, komplementarnih i suplementarnih boja ili uobičajenih stereotipa i trendova. Djela su joj naivno iskrena, ali i kritički realistična jer proizlaze iz autoričina podsvjesnog svijeta mora i snova te unutarnje borbe koja vodi prema pobjedi.
Kada Tina Drčar pred nas postavi svoje kolaže, često se zapitam koliko je u njima prisutan Francis Bacon, jedan od najvažnijih i najpoznatijih slikara prošlog stoljeća, poznat po svom jedinstvenom pristupu ljudskoj figuri. Tako i figura Tine Drčar kroz ekspresiju koketira s hiperrealizmom. Njezina vječita borba za pravednost, mračan život i sumornost temeljni su elementi u kojima njezina djela prikazuju život kao složen, često obilježen društvenom borbom, zanemarivanjem ili unutarnjom ekscesivnošću. Slike nisu samo tužne scene – riječ je o tijelu koje se neprestano nalazi u napetosti zbog trajnog stanja nesigurnosti, što je u konačnici okrunjeno pobjedom.
Ciklus kolaža „Igre bez granica“ likovni je opus koji se dotiče stigme bolesti, subjektivnog iskustva boli te institucionalnih odaziva ili njihovih nedostataka, kao i podsvjesnog straha od nepoznatoga. Njegov je koncept bezgraničan i višeslojan, istodobno je javni komentar i osobna ispovijed. Projekt ujedno postavlja pitanje: gdje završava individualna patnja i započinje društveni problem? Djela djeluju izrazito afektivno i gledatelja uvlače u neugodnu blizinu. Groteskna estetika uspostavlja distancu, a ujedno i intimnost. Takvu dualnost autorica koristi kako bi potaknula empatiju i kritičko promišljanje. Suptilna politička pozadina nije nužno eksplicitno agitacijska; serija otvara pitanja o skrbi, socijalnoj isključenosti, institucionalnoj neodrživosti i tabuima povezanima s vlastitom bolešću. Njezin likovno-vizualni jezik dosljedan je i duboko promišljen te podupire tematiku „Igara bez granica“, pojačavajući osjećaj stvarnosti i približavajući se ljudskoj ranjivosti. Pronicljiv izraz pojačava učinak groteske koja postaje sredstvo etične refleksije i nikako ne ostaje na razini samo »show-provokacije« s kojom bi umjetnica bez promišljanja ili zadrške izražavala svoje osjećaje ili raspoloženje.
Autorica predstavlja duboko osobno i emocionalno istraživanje vlastitog identiteta te kompleksnosti s kojima se suočava. Svaki kolaž u ovom ciklusu postaje priča koja osvjetljava njezina iskustva i emocije u kojima se isprepliću između poteškoća i izazova te trenutaka hrabrosti i pobjede. Djela iz ovog ciklusa promišljena su, intimna i emocionalno jaka, jer uspješno koriste kolaž i grotesku kako bi problematizirala granice tjelesnosti, zdravlja i društvene skrbi. Riječ je o umjetničkom istraživanju koje budi empatiju i istodobno potiče na promišljanje institucionalnih i osobnih dimenzija bolesti. Kako bi projekt postigao još širi društveni učinak, bilo bi ga korisno djelomično rekontekstualizirati dodatnim dokumentarnim ili participativnim elementima koji bi umanjili opasnost estetizacije patnje i povećali uključenost publike. Tina Drčar se svojom umjetnošću potvrđuje kao jedna od pionirki u istraživanju složenosti suvremenoga svijeta u kojem se isprepliću različiti identiteti, kulturne pripadnosti i političke ideologije.
Olga Butinar Čeh, prof. povijesti umjetnosti
Tina Drčar (1977) diplomirala je na visokoškolskom zavodu “Šola za risanje in slikanje ARTHOUSE” u klasi profesora Marka Butine i dr. Tanje Mastnak 2004.g. Njena ljubav su velike zidne slike – murali, koje je moguće vidjeti na zidovima Metelkova mesta – autonomnog kulturnog centra smještenog u bivšoj vojarni JNA. Istražuje i druge slikarske tehnike i medije. Više godina surađuje na projektu Svjetlosna gerila, Urbani likovni projekti. Sudjeluje u oslikavanju scenografija za Dramu, Operu i Balet Slovenskog narodnog kazališta u Ljubljani te za Koparsko i Ptujsko kazalište.
2021. je na Međunarodnom festivalu likovnih umjetnosti u Kranju primila priznanje – Urbani pejzaž. Vodi niz likovnih radionica u Sloveniji i inozemstvu, a bavi se i humanitarnim radom te je 2009. i 2010. izvela akcije Za djecu Šutke – dopremanje potrepština, školskog inventara i materijala te obnova OŠ Ramiz i Hamid – Šuto Orizari, RS Makedonija.
Svoja umjetnička djela izlaže u Sloveniji: ŠKUC, Ministarstvo za kulturu, Kresija, Vžigalica, Galerija DLUL, Layerjeva hiša, Galerija Alkatraz, Galerija Dolenjskega muzeja, Kulturni dom Zagorje… i u inozemstvu: Cveta Zuzozič Paviljon–Beograd, MKC – Skopje, Muzej Robevci – Ohrid.
U zadnje vrijeme se najviše bavi izradom mozaika i kolaža.
Ima status slobodne umjetnice. Živi u Ljubljani, stvara u AKC Metelkova mesto.